Čovjek iz Nove Engleske (strip)

Kada se kaže „Evropski strip“, prva i najčešća asocijacija je „Francusko-belgijska škola“, što svakako nije slučajno jer je ona, istorijski gledano, zaslužna za oporavak i napredak stripa u Evropi posle Drugog svjetskog rata; i danas je ovaj prostor najagilniji kada je riječ o novim izdanjima, odnosno o brojnosti publike.

Dino Batalja

Ipak, sve to ne znači da na drugim teritorijama Evrope strip ne postoji. Italija je zemlja sa vrlo jakom strip scenom i produkcijom odnosno renomiranim autorima. Sjetimo se Bonelijeve kuće za bezbroj izdanja tj. autora kakvi su, na primjer, Hugo Prat, Serđo Topi, Benito Jakoviti, Atilio Mikeluci, Tanino Liberatore odnosno, ovog puta posebno, Dina Batalje.

Čovjek iz Nove Engleske

Dino Batalja (1923-1983) započeo je svoju strip avanturu 1945. godine kao član „Venecijanske grupe“ uz Huga Prata i Alberta Ongara. Posle početnih uspjeha on, međutim, nije hteo da prati svoje drugove u Argentinu kuda su se odselili 1948. godine kako bi radili sa izdavačem Cezarom Civitom. Batalja je ostao u vezi sa drugovima, preselio se u Milano i nastavio da crta stripove za različita izdanja i sa promjenjivim uspehom. Svojevrsna prekretnica u njegovom radu je prihvatanje ponuda da radi stripove po djelima Šekspira, Poa, Lavkrafta, Hofmana, Mopasana. Ovi radovi su profilisali njegov grafizam i donijeli široku popularnost i uvažavanje kritike. Na francuskom strip festivalu u Angulemo, 1975. godine, dobio je priznanje „Najbolji strani umjetnik“. Godinu dana pred iznenadnu smrt Batalja se vratio klasičnom stripu stvorivši novog junaka, detektiva Kuka iz Skotland jarda koji početkom 20. vijeka rješava bizarne krimi slučaje.

Čovjek iz Nove Engleske ostavlja bez daha

Priča „Čovjeka iz Nove Engleske“ (izdavač „Darkwood“, Beograd, 2014) započinje 1757. godine u Liverpulu, bjekstvom Kristofera Najtlija pred progoniteljima. On skače u more iz koga ga vade mornari broda koji plovi za Novi svet. Pošto nema para da plati put, Najtli, u Bostonu, biva prodan na godinu dana traperu Semu Hanteru koji lovi i trguje sa Indijancima. To je vrijeme neprestanih borbi francuskih i engleskih snaga, potpomognutih lokalnim Indijancima, za prevlast nad teritorijom Velikog zapada. U ratu svih protiv svih, neprijatelj može biti bilo gde. Sem Hanter i njegov brat ginu u jednom iznenadnom napadu a Najtli beži, upućen od Hantera da potraži vođu renyera Roberta Rojersa. Kad ga pronađe Najtli, silom prilika, mora da slijedi četu koja je na tajnom zadatku da duboko u pozadini neprijatelja napadne selo Sent Frensis, kraj istoimene reke, i uništi Indijance koji su pobili mnoge engleske doseljenike. Uz nadčovječanske napore rendžeri stižu na cilj i ispunjavaju zadatak, ali je povratak težak i fatalan za mnoge. Najtli uspeva da se spasi samo da bi spoznao kako je u divljini otkrio svijet kome želi da pripada pa mu se, stoga, i vraća.

Stvarni istorijski događaj Batalja je upleo u priču o stasavanju i sticanju životne mudrosti. Priča je crtana tako da čitalac/gledalac ima utisak da su pred njim stare, pomalo mutne slike drhtavih obrisa i izblijedjelih boja na kojima preovladavaju smeđe nijanse. Izuzetna uvjerljivost ovih crteža/snimaka pojačana je sjajnim kadriranjem odnosno dinamičnim komponovanjem tabli koje prati tenzije i akciju. Slike nejednakih veličina, sa i bez rama, u koje ulazi bjelina okvira sklopljene su precizno i nadahnuto, velemajstorski. Riječju, „Čovjek iz Nove Engleske“ plijeni pažnju i ostavlja bez daha!

Ilija Bakić

Izvor: Dnevnik.rs