FORGOT YOUR DETAILS?

Objavio roman kojeg je pisao 35 godina

уторак, 06 октобра 2015
roman

Jedan od najaktivnijih poslenika na srpskoj iseljeničkoj kulturnoj sceni u Kanadi, Radomir Baturan iz Toronta, objavio je roman „Kustos Mezezija“ pisan punih 35 godina. Roman, podjeljen u šest dijelova, odnosno u 68 glava, i odštampan na 550 strana, govori o viševjekovnoj patnji i bolu jermenskog i srpskog naroda. Istorijski dokumentovanom pričom o Jermenima i Srbima

Objedinjeni KODARIZMI su ugledali svjetlo dana i odmah zabljesnuli u našem tunelu svakodnevice Darko Samardžić Kodar, vrijedan, svestran autor sa izraženom snagom autentičnog, originalnog stava i istrajnosti. Ozbiljnost i zrelost njegovog promišljanja se vidi u izboru „aforizama-kodarizama“ koje je podijelio s nama. Upravo to može, u prvi mah, da zavara i zavede neopreznije čitaoce, a

„Otvorite, ima izać!“ – Rupa je zakon ili Krik istine

среда, 30 септембра 2015

Nad zbirkom aforizama „Otvorite, ima izać!„, Darka Samardžića Kodara RUPA JE ZAKON ili KRIK ISTINE. Da je med sladak, odbijam da tvrdim, ali da mi se čini sla­dak, to garantujem, rekao je starogrčki filozof Piron. Med je hrana i lijek. Da je ova zbirka med, odbijam da tvrdim, ali da mi se čini da je

“Alan Ford na srpskom? Beži, bre!”

среда, 30 септембра 2015
Grupa TNT

Nenad Briksi, prevodilac koji je prevodio popularni strip Alan Ford, nedavno je dobio zasluženo priznanje. To je povod za ovu priču o njemu, Alanu Fordu, ali i o Jugoslaviji “U ovoj se kući rodio i proveo djetinjstvo Nenad Briksi (1924. – 1984.) književnik, novinar i prevodilac. Njegova književna djela i prevod stripa Alan Ford –

Otvorite, ima izać!

понедељак, 07 септембра 2015
zbirka aforizama

Banjalučki književni stvaralac (aforističar i romanopisac), Darko Samardžić Kodar, objavio je zbirku aforizama provokativno-zabrinjavajućeg naslova i izazovno-mudrog sadržaja – Otvorite, ima izać! Aforizmi Darka Samardžića Kodara imaju u literarnom stilskom određenju oksimoronsku prepoznatljivost, ali i metonimijsku dubinu višeslojnog izraza. Kao što se i u uputstvu sugeriše „NE ČITAJTE IZMEĐU REDOVA“ Kodarove aforizme treba pustiti blizu

Da li Van Gogova i Matisova djela gube sjaj?

субота, 15 августа 2015
Anri Matis - Radost življenja

Usljed hemijske reakcije, slike Vinsenta Van Goga i Anrija Matisa polako tamne i gube sjaj, pa postoji opasnost da se pretvore u prljavu bež mrlju, a za to je odgovoran kadmijum, žuti pigment, piše londonski Telegraf. Naučnici iz Francuske, Belgije i SAD-a otkrili su da je kadmijum, žuti pigment, koji je često korišćen od strane

Danilo Kiš je kratku pripovjetku digao iz mrtvih

субота, 01 августа 2015
Danilo Kiš

Književni kritičar britanskog “Gardijana” Nikolas Lezard preporučio je čitaocima tog lista “Enciklopediju mrtvih” Danila Kiša. Njegove utiske vam u cjelosti prenosim: Insistiram da pročitate ovo izdanje pisca koji je oživio kratku priču. Pretpostavljam da u doba kada je napisao svoju posljednju zbirku pripovjedaka to nije bilo na cijeni. Knjiga ima svega 166 strana, a uvodna

Ko je bio Mika?

среда, 15 јула 2015
Miroslav Antić

Ko je bio Mika? Šta je bio Mika? Mika je bio jedno neponovljivo čudo. Kad je pio, pio je, kad je uživao, uživao je. Ili, bio je slikar, novinar, filmadžija, i prije i poslije svega hedonista, boem i pjesnik. Mika Antić rođen je 14. marta 1932. godine u Mokrinu, tu završava osnovnu školu. Gimnaziju pohađa

Zašto da se bavite pisanjem?

уторак, 02 јуна 2015
pisac pise olovkom pod svijecom

Ako volite pisati, sigurno ste ponekad razmišljali o sebi kao piscu. Ali ako još razmišljate trebate li početi da pišete barem za svoju dušu, pročitajte tri razloga zašto vrijedi pisati. „O tome bi se dala napisati knjiga!“ Tu ste rečenicu vjerojatno čuli ili izgovorili već mnogo puta? Bilo da je riječ o uzbudljivim doživljajima, dramatičnim

Ljubav iz koristi ili savršena veza

петак, 22 маја 2015
od bika do apple

Svi znamo zašto je umjetnosti potrebna podrška biznisa, korporacija, brendova ili bogatih donatora u uslovima sve drastičnijih smanjivanja državnih fondova svuda u Evropi. Usljed novih ekonomskih uslova, sa fragmentacijom publike i ogromnom ponudom zabavnih sadržaja, položaj institucija kulture, umjetničkih projekata i umjetnika postaje nezavidan i rizičan te je sasvim jasno da im je neophodno da

TOP